Epangelo ola tunga omaumbo 8 639 moule weedula nhano

0 27

… Eebashu oda kala nokuninga dihapu pefimbo olo

Epangelo ola tunga omaumbo eli 8 639 moule weedula nhano da pita, omanga Ovanamibia ve li lwopomiliyona va kala nokudja meembashu okudja momudo 2008. Pakutula kumwe omaumbo eli 1 727 okwa li a tungwa keshe odula.

Okudja momudo 1990 epangelo ola tunga omaumbo eli 81 291 okupitila meepolohalama ngaashi opolohalama yatutungeni pamwe yedina Construct Collectively Programme (BTP), opolohalama yokuyambula po omalukanda yedina Casual Settlement Upgrading nopolohalama yokutunga omaumbo opashiwana yedina Nationwide Housing Enterprise (NHE), edi odimwe ashike domudikwao. Omwaalu waxuuninwa womaumbo okwa li wa yandjwa kouministili weedoolopa neyambulepo lokomikunda oshivike sha dja ko.

Nande nakufya pelesidente Hage Geingob, okwa li e na ondjodi yokuxulifa po eembashu moNamibia moule weedula nhano naashi a popya kutya moNamibia omu na oudjuu womalukalwa momudo 2019, eepelesenda 67 meedoolopa natango ohadi di komalukanda oko kuhe na omakwafo a wana, eepelesenda odo mutu odi lile po Ovanamibia ve fike po979 762 hava di meembashu oshilongo ashishe. Eshi oshi lile po eefamili di li 231 831 hadi di meembashu oshilongo ashishe momalukanda eli 299.

Omulandu u pe oo opo wa totwa u nasha nomaumbo oshiwana owa ti kutya omalukanda kae na omayakulo oo a pumbiwa keshe efiku, osho hashi eta omindilo keshe efimbo momalukanda omo shaashi ovanhu ohava tema pondje koikuni, koulehite nokomalusheno oo a nanwa moukefa vavakwao. Monghendabala yokuvixa oilonga yavo yokodula, epangelo ola tula po omufikalalakano opo li tunge omaumbo eli 5000 nokuwapaleka eenhele di li 6500 odula yadja ko.

Odula yadja ko, epangelo ola tunga omaumbo 2 459 ndele tali wapaleke eenhele di li 1 170.

Ouministili paife owa talulula omufikalalakano wokuwapaleka eenhele ndele tali u ningi 2 846 okudja 6 500.
EEPOLOHALAMA DA DOPA

Ondungefaneko yepangelo oyo ya li ya ninga nawa oyo yo yedina Construct Collectively Programme, oyo kwa li ya tunga omaumbo eli 41 990 okudja nghee ya tamekelwa momudo 1992.

Opolohalama yoNHE inai tunga nomaumbo a fika metata lomaumbo oo a tungwa koBuild Collectively Programme.
Okudja ngaa momudo 1993, NHE okwa tunga ashike omaumbo 18 304.

Eedula omulongo da pita pelesidente mu kulu Hifikepunye Pohamba, okwa li a tota po ondjodi yaye yeebiliyona N$2,9 yedina Mass Housing Improvement, oyo ya tunga ashike omaumbo eli 4 380 moule weedula omulongo.

Opolohalama okwa li ya pumbwa okutunga omaumbo 10 000 momudo 2016 nomaumbo eli 180 000 a pa tu ka fikila komudo 2030.

OMUTENGENEKWAFANEKO
WOMAUMBO MO2024

Ominista yoimaliwa Iipumbu Shiimi, Etitatu la dja ko okwa shiivifa pefimbo opo kwa li ta yandje omutengenekwafaneko waye kutya eemiliyona N$700 otadi ka yandjwa koshitopolwa shokuyambula po omalukanda, okuwapaleka eenhene neepolohalama dikwao.

“Otu wete kutya oshimaliwa eshi otashi ka vatela okutunga koitopolwa ihapu yomalelo okomikunda opo ku xwepopalekwe omayakulo, unene ngaashi komalukanda. Natango otapa pumbwa okutula moilonga oinima imwe, ngaashi okulongela kumwe nomahangano opaumwene,” Shiimi osho a ti ngaho.

OMAINDA KOKUTUNGA OMAUMBO

Omukulunhuwiliki weedoolopa nomayambulepo okomikunda, Nghidinua Daniel, okwa lombwela oThe Namibian konima yoivike ivali ya dja ko kutya omumbwe yoshimaliwa oi li einda linene.

“Kapu na oimaliwa ya wana opo i longifwe okutunga omalukalwa komalukanda,” Osho a ti ngaho.

Okwa ti vali omaupyakadi amwe ongaashi eendado di li pombada neenghono noshimaliwa sha ngabekwa osho hashi di kepangelo molwoeliko loshilongo olo tali anye okukala nawa.

Keep knowledgeable with The Namibian – your supply for credible journalism. Get in-depth reporting and opinions for under N$85 a month. Put money into journalism, put money into democracy –
Subscribe Now!

Supply: namibian

Leave A Reply

Your email address will not be published.

This website uses cookies to improve your experience. We'll assume you're ok with this, but you can opt-out if you wish. Accept Read More